Psihoterapeuti, psiholozi i drugi stručnjaci iz domena mentalnog zdravlja često govore o uticaju socijalnih medija na mentalno zdravlje.
Svakako, ne možemo osporiti da nam Facebook, Tvitter, Instagram, Viber i drugi mediji i tehnologije olakšavaju povezivanje sa prijateljima i porodicom, te da nas povezuju sa novim trendovima i korisnim informacijama.
Ali da li nam je zaista jasno na koje sve načine ove metode komunikacije utiču na nas mentalno, fizički i socijalno?
Kao stručnjaci za mentalno zdravlje, mi smo na prvoj liniji da vidimo kako se klijenti nose sa ovim novim oblicima komunikacije kao i 24/7 povezivanjem sa drugim ljudima putem interneta.
Da pogledamo sa čime se suočavaju ljudi i kakve efekte imaju društveni mediji.
- Prednosti društvenih medija
Obezbeđuje osećanje pripadnosti: svako želi da se uklopi u društvo ili neku grupu u određenoj meri, tako da kada prijatelj ili član porodice postave post ili objavu raste nam osećanje prihvaćenosti i pripadanja.
Olakšava pronalaženje uzora: društveni mediji olakšavaju povezivanje sa ljudima koji dele naše interese ili brige. Na primer: ako trenirate ili želite da “izgubite” neki kilogram, ako vam je teško da se motivišete ili održavate koninuitet, povezivanje na društvenim medijima sa vašim herojima ili “saborcima” mogu vam dati podsticaj i inspiraciju.
Povećava povezanost i smanjuje usamljenost: kada ljudi imaju interakciju jedan na jedan na društvenim medijima osećaju se kao da su u toku, i smanjuje se osećanje usamljenosti.
Usrećuje nas: uprkos svim pričama o “Facebook depresiji”, društveni mediji nas čine boljim – ali samo dok smo aktivno angažovani. Psiholozi su otkrili da su ispitanici sa aktivnim angažovanjem na društvenim mrežama izveštavali da su srećniji od ovih što ih nisu koristili. Ova povećana sreća bi nestala kada bi se ispitanici vratili na pasivno pregledanje sadržaja.
Pozitivno utiče na to kako se ljudi ophode prema zdravlju: više od 40% korisnika poboljšalo je svoje zdravstvene navike kao rezultat onoga što čitaju na društvenim medijima. Važno je paziti koje savete uzimamo u obzir, apelujemo da slušate isključivo savete stručnjaka iz svojih oblasti.
Poboljšava zdravlje putem aplikacija za pametne telefone: imati pri ruci mobilnu aplikaciju pomaže korisnicima da se fokusiraju na vežbanje, ishranu i težinu, plus neke aplikacije imaju odeljke za društvene aktivnosti tako da drugi korisnici iste aplikacije mogu pružiti dodatnu podršku, i praćenje, jer je mnogo lakše kada znamo da u nekim izazovima nismo sami.
Stvara osećaj bliskosti među parovima: tekstualne i online poruke čine da čak 41% parova od 18 do 29 godina oseća veću bliskost tokom dopisivanja i deljenja sadržaja putem aplikacija za dopisivanje.
Smanjuje izolaciju: korisnici društvenih medija imaju 50% manje izgleda da budu izolovani nego korisnici koji nisu korisnici socijalnih medija.
Ponovo povezuje ljude: Facebook na primer olakšava pronalaženje ljudi sa kojima smo vremenom izgubili kontakt.
- Sa druge strane, apelujemo na sledeće, kada se društvene mreže/aplikacije ne koriste kontrolisano mogu dovesti do velikih problema, a neki od njih su:
Visok nivo neadekvatnosti: korisnici društvenih medija sebe upoređuju sa drugim korisnicima i neretko se osećaju kao da se ne mogu meriti s „idealnim“ životima pojedinaca sa kojima su u komunikaciji i koje “prate” na društvenim mrežama. Podsećamo da je veliki broj sadržaja koje objavljuju ljudi koje pratimo često nerealan, “isceniran”, i da se u većini slučajeva na društvene mreže postavljaju samo lepi, i radosni momenti iz života pojedinaca, tako da to nije realna slika nečijeg života.
Povećavaju se šanse da postanete zavisnik: provera mobilnog telefona ili naloga na društvenim mrežama aktivira područja zavisnosti u mozgu zato što korisnici doživljavaju veliku anksioznost i uznemirenost ako ne isprate sve sadržaje koji se nalaze na mrežama.
Povećava anksioznost: ukoliko ne možete sebi da postavite granicu u korišćenju društvenih mreža i postane vam rutina da odmah nakon buđenja i neposredno pred spavanje koristite mobilni telefon, velika je verovatnoća da ćete tokom određenog vremena početi da osećate anksioznost.
Na primer, ako ujutro čim ustanete vidite pet ili deset notifikacija, vaš mozak to registruje kao zadatke koje treba da obavi ili isprati (nevezano za to da li je notifikacija u vidu poruke, ili update sistema ili igrice, vaš mozak to tumači kao zadatak koji će morati da obavi, a kako se još niste probudili to je dodatni stres za ceo organizam.
Iz ovih razloga stručnjaci savetuju da se prvih pola sata nakon ustajanja i najmanje sat vremena pre spavanja mobilni telefon ne koristi.
Može otežavati komunikaciju: vremenom se može pojaviti socijalna fobija zbog manje interakcije “licem u lice” među ljudima.
Gube se socijalne veštine: zbog velikog vremena provedenog u komunikaciji preko društvenih mreža ljudi nemaju priliku da vežbaju i razvijaju komunikaciju i socijalne veštine u realnim situacijama i odnosima.
Može doći do razvijanja strahova: korisnici društvenih medija mogu iskusiti “Strah od nestajanja”. U ovakvim situacijama ljudi osećaju da se drugi ljudi zabavljaju, ili imaju život i bez njih, tačnije mogu se osećati izopšteno. Takođe mogu doživeti anksioznost jer se ne osećaju dovoljno pametno/zanimljivo/uspešno kao drugi.
Može uzrokovati depresiju: prema socijalnom psihologu Ethanu Krossu, vodećem autoru studije na Univerzitetu u Michiganu, “Facebook na prvi pogled pruža neprocenjiv resurs za ispunjavanje osnovne ljudske potrebe za socijalnom vezom. Umesto da poboljšamo blagostanje, otkrili smo da korišćenje mreža daje suprotan rezultat.” Uprkos broju prijatelja na mrežama, interakciji i komunikaciji, studija pokazuje da što duže ljudi koriste mreže, to je pad njihovog raspoloženja veći.
Negativno utiče na spavanje: ostajanje do kasno radi dopisivanja ili gledanja sadržaja može dovesti do poremećaja spavanja, stresa i depresije.
Promoviše neaktivnost: prema Nacionalnim institutima za zdravlje, dok koristite pametne telefone za dopisivanje ili druge društvene medije, usporavate vaš metabolizam. Ovo može dovesti do gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih problema, problema sa krvnim pritiskom, artritisa, problema sa disanjem, naprezanja vrata i slično. Svakako interakcija putem telefona sa drugim ljudima vas demotiviše da izađete u prirodu, budete aktivni i provodite vreme licem u lice sa vašim prijateljima.
Povećava izolovanost: istraživanje je pokazalo da 25% parova smatra da su partneri bili ometeni svojim mobilnim telefonima dok su provodili “zajedničko vreme” u realnosti. Isto istraživanje pokazalo je da se 8% parova skoro jednom nedeljno raspravlja o tome koliko vremena partneri provode na Internetu. Takođe kod velikog broja partnera podstiče ljubomoru.
Prazan hod u razgovoru: ako partneri konstantno komuniciraju preko poruka ili koriste društvene medije tokom dana da bi bili u kontaktu, možda neće imati ništa novo da podele kada se vide.
Smanjuje se empatija: pošto društveni mediji sprečavaju ljude da međusobno komuniciraju jedan na jedan, pokazalo se da ljudi gube empatiju u odnosima. Ljudi gube sposobnost da reaguju na stvarne probleme koji utiču na druge.
Slabi emocionalna pismenost: kada ljudi više komuniciraju sa drugima putem društvenih mreža gubi se osećaj za komunikaciju u realnosti, tumačenje emocija, i neverbalne komunikacije, pa sve češće dolazi do nesporazuma u komunikaciji.
Podsetnik za kraj:
Veliki broj ljudi ima potrebu da se na društvenim mrežama predstavi na nerealan način
- dakle da postavi predstavu svog idealnog života,
- idealne veze
- idealnog braka
- ili dece.
Ako se poredimo sa nečijim “idealnim životom” postavljamo sebi previsoke standarde koje niko ne može da ispuni i samim tim postajemo nezadovoljni, frustrirani pa čak i depresivni.
eki ljudi grade identitet kroz socijalne mreže, i samim tim kada im neko “lajkuje” ili “nelajkuje” sliku/objavu oni sebe ocenjuju u skladu sa time.
Ovo je destruktivno za mentalno zdravlje jer nam samim tim slika o sebi zavisi od ocene pojedinaca koje vrlo često i ne poznajemo.
U 21. veku zaista je nezamislivo i gotovo nemoguće živeti i funkcionisati bez mobilnih telefona i društvenih mreža.
Kao što je navedeno one imaju svoje prednosti, ali svakako i veliki broj mana.
Kako ne biste imali probleme koje smo gore naveli, kao i mnoge druge, naš savet je da što više živite život u realnosti.
Fokus prebacite na ljude koji su oko vas, a ne na društvenim mrežama.
ontrolišite se, i postavite granice.
Zapamtite, vi kontrolišete pametne telefone i sadržaje kojima ispunjavate dan, a ne oni vas.