Zamislite da šetate šumom i ispred Vas se pojavi krupna divlja životinja. Šta se dešava?
Srce počinje ubrzano da lupa, disanje se ubrzava i bežite. Dakle osetili ste snažnu emociju straha koja Vas je pripremila za beg, zahvaljujući kojoj ste izbegli potencijalnu povredu ili čak smrtni ishod. Strah je neprijatna emocija koja ima funkciju zaštite od opasnih pojava (životno ugrožavajućih) i stoga olakšava našu adaptaciju i funkcionisanje.
Za razliku od realnog straha, fobija je iracionalan strah od objekata, ideja ili situacija. Kažemo iracionalan zato što nas ne ugrožavaju i kada osoba govori o njima obično ne govori argumentovano i racionalno. Ipak, iako nema ubedljivih argumenata, emocija straha je veoma intenzivna, te je osoba skoro u potpunosti investirana u izbegavanje predmeta koji izaziva fobičan strah, čime se veoma otežava svakodnevno funkcionisanje i narušava kvalitet života.
Zamislite samo koliko je otežan život osobe sa socijalnom fobijom koja ne uspeva da se prilagodi radnom kolektivu. Zamislite koliko je naporan dan osobe koja izbegava ulazak u lift, a živi na 10. spratu stambene zgrade, ili koliko je ograničen život osobe koja izbegava javni prostor.
Vrste fobija
U svakodnevnom razgovoru najčešće se navode specifične fobije, odnosno iracionalni strahovi od specifičnih objekata, situacija, aktivnosti. Najčešće navođeni objekti specifičnih fobija su životinje, visina, letenje, bolest ili povreda, oluja i mrak. Prema istraživanjima, javljaju se kod gotovo četvrtine opšte populacije. Poznata je takođe i agorafobija (strah od otvorenog prostora), kao i socijalna fobija (iracionalan strah od procene i kritike drugih ljudi, osoba u prisustvu drugih doživljava intenzivnu neprijatnost uzrokovanu strahom od poniženja i zbunjivanja pred drugim ljudima).
Kako uopšte nastaju fobije?
Postoje različite teorije o nastanku fobija. Prema Frojdu, fobije predstavljaju potisnute konflikte koji se projektuju na neki spoljašnji objekat, a danas se sve više potvrđuju i prihvataju stanovišta da su fobije stečene na osnovu ličnog neprijatnog iskustva i/ili pak naučene iz okoline, najčešće od roditelja. Fobični simptomi uglavnom nastaju u ranom detinjstvu, ali se mogu javiti i kasnije tokom života, kao npr. socijalne fobije.
Kako se prevazilaze?
Praksa pokazuje da se psihoterapijskim tretmanom fobični strahovi veoma jednostavno i brzo prevazilaze. U radu sa klijentima koji imaju fobije, posebno kada su u pitanju specifične fobije, najefikasnijom se pokazala kognitivno – bihejvioralna terapija. Često se koriste metode kao što su sistematično izlaganje neprijatnim situacijama, i osporavanje iracionalnih uverenja.
“Čuda počinju da se dešavaju kada počnete da pridajete onoliko energije Vašim snovima, koliko pridajete energije Vašim strahovima.” Richard Wilkins
Ako imate problem postoji rešenje, imate pravo da živite funkcionalan i smislen život, što često kada imamo nerealne strahove nije moguće. U našem centru, uz podršku stručnih lica imate priliku da prevaziđete svoje strahove.