Psihološki Centar Advice

Burnout test, proveri da li imaš sindrom izgaranja

Upitnik – sindrom izgaranja (Burnout):

Svaki odgovor se boduje od 1 do 5 bodova,

1 – znači da se skoro nikada tako ne osećate,

2 – da se retko tako osećate

3 – da niste sigurni

4 – da se često tako osećate

5 – da se skoro uvek tako osećate.

1. Zamarate li se lako i osećate li se iscrpljeno?
2. Da li se uznemirite kada Vam neko kaže da u zadnje vreme ne izgledate dobro?
3. Radite li sve više i više, a imate osećaj da niste ništa učinili?
4. Jeste li zajedljivi i sve više razočarani svetom oko vas?
5. Osećate li se žalosno, a ne znate zašto?
6. Jeste li zaboravni, ili često nešto izgubite?
7. Jeste li mrzovoljni?
8. Provodite li sve manje vremena sa prijateljima i porodicom?
9. Jeste li previše zauzeti za uobičajene potrebe (telefonski razgovor)?
10. Osećate li se uvek loše ili ste stalno bolesni?
11. Osećate li se smeteno na kraju radnog dana?
12. Imate li poteškoća u postizanju osećaja sreće i zadovoljstva?
13. Jeste li prestali da se šalite na svoj račun?
14. Opterećuje li Vas seks i stvara Vam više problema nego inače?
15. Osećate li da imate vrlo malo tema za razgovor sa ljudima?

  • Rezultat od 15 do 26 ne spada u rizičnu grupu,
  • od 27 do 35 bodova je u području visokog rizika za razvoj sindroma izgaranja, ali ga trenutno nema.
  • Kandidat za sindrom sagorevanja je onaj koji ima od 36 do 50 bodova i zavisi od resorsa koje osoba poseduje.
  • Od 51 do 65 bodova označava postojanje sindroma izgaranja.
  • Iznad 65 bodova označava stanje kompletne sagorelosti.

A šta je tačno Burnout?

Burnout sindrom je stanje mentalne, emocionalne i fizičke ispcrpljenosti koje je prouzrokovano dugotrajnim i intenzivnim stresom. U tim trenucima osoba oseća da ne može da izađe na kraj sa konstantnim zahtevima koji joj se nameću. Burnout crpi energiju osobe i umanjuje njenu produktivnost, dovodi do osećanja bespomoćnosti, bezvoljnosti, ozlojeđenosti i na kraju, potpune iscrpljenosti.

Kome se dešava?

Osobama koje poseduju dobre liderske sposobnosti, entuzijasti su, otvoreni, komunikativni i strogo orijentisani ka cilju. Ukoliko ne naiđu na razumevanje i podršku kolega, oni ulaze u rizik da razviju sindrom.

Takođe, preopterećenost dužinom radnog vremena i obimom posla, konflikti sa kolegama ili sa klijentima, kao i mobing, imaju značajnu ulogu u nastanku sindroma sagorevanja na radu.

Treba razlikovati umor od sindroma izgaranja. Umor je prolazno, psihofizičko stanje slabijeg funkcionisanja organizma koje je posledica dužeg napornog rada. On može biti pretežno fizički ili intelektualni u zavisnosti od toga koju je aktivnost osoba obavljala. Nakon adekvatnog odmora, umor nestaje, dok se kod sindroma izgaranja to ne dešava.

Sindrom izgaranja se pokazuje na fizičkom, emotivnom i planu ponašanja.

  • Najčešći fizički simptomi:

iscrpljenost,

česte prehlade,

glavobolje,

problemi sa imunitetom,

bolovi u mišićima,

problemi sa apetitom,

spavanjem i sl.

  • Emocionalni simptomi:

samoobezvređivanje,

osećaj bespomoćnosti,

gubitak interesovanja i motivacije,

osećaj gubitka životnog smisla,

apatija,

anksioznost i dr.

  • Na planu ponašanja se javlja:

problemi u porodici i u vezi,

povlačenje od drugih osoba,

ulazak u konflikte sa njima,

odlaganje/zanemarivanje obaveza.

Ako prepoznajete kod sebe neki od ovih simptoma, ili je Vaš skor na testu visok, zakažite seansu kod nas, potražite profesionalnu pomoć i olakšajte sebi, niste sami.

Nama je stalo.